Istodobno, HURBDR je postao zahtjev Ustavnom sudu od kojega traži da preispita i donese pravorijek o nadležnostima i odgovornosti zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti u Hrvatskoj tijekom "trajanja oružanih sukoba".
Ta udruga, naime, smatra da je hrvatska zakonodavna, izvršna i sudbena vlast povrijedila temeljna ljudska prava i slobode hrvatskih vojnika i branitelja koji su optuženi za ratne zločine te da je "stvarno i pravno obmanula hrvatske građane".
HURBDR izražava osnovanu sumnju da su hrvatski branitelji nepravedno i krivo optuženi s ciljem da se izbjegne stvarna odgovornost tadašnjih obnašatelja zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti koji su "protuustavnim nalozima kršili i ograničavali slobode i prava čovjeka".
"Naš se zahtjev temelji na notornoj činjenici da RH nikada nije objavila rat i proglasila ratno stanje", rekao je Gojanović. Dodao je kako to znači da se u Hrvatskoj nije radilo o ratu, već o oružanom sukobu dijela pripadnika srpske manjine, koju je potpomagala Jugoslavija, i hrvatskih građana koji su branili suverenitet i cjelovitost Hrvatske.
"Kako rat nije objavljen, oružani je sukob bio unutarnji problem RH, pa Sabor, Vlada, predsjednik Republike i sudstvo nisu imali nikakvih ograničenja u obnašanju svojih funkcija, tj. sve su civilne institucije normalno funkcionirale", rekao je Gojanović.
Ustvrdio je da su sve te institucije u hrvatskom građanstvu širile psihozu ratnog djelovanja i na taj ga način svjesno obmanjivale.
Zbog toga je kristalno jasno tko je odgovoran za sve ono što se događalo tijekom oružanog sukoba od 1991. do 1995. godine pa i nekoliko godina nakon njegova prestanka, rekao je.
Gojanović je ustvrdio da se HURBDR skrbi o 360 tisuća branitelja.