Iz HUP-a upozoravaju da struktura BDP-a po rashodovnoj strani upućuje na zaključak da su u 2002. osnovni izvori rasta BDP-a bili rastuća osobna potrošnja uz prateću kreditnu ekspanziju bankarskog sektora, nastavak investiranja u cestogradnju, uz solidan rast uvoza investicijske opreme u privatnom sektoru. To bi se moglo shvatiti kao izvor budućega rasta BDP-a uz drukčiju strukturu od ovogodišnje, no, za to je, poručuju iz Udruge, potrebno ispuniti niz drugih pretpostavki.
HUP-ovi stručnjaci predviđaju da će saldo tekućeg računa bilance plaćanja (u postotcima BDP-a) u idućoj godini iznositi - 2,2 posto, a inflacija (cijene na malo) vjerojatno će se kretati oko 3,3 posto.
Deficit bilance plaćanja tijekom 2003., po predviđanjima HUP-a, zadržat će se na još uvijek prihvatljivih oko 3 posto BDP-a. To, ocjenjuju, uz solidan priljev izravnih inozemnih ulaganja, dinamiku otplate starih dugova i postojanja potrebe za novim zaduženjima, te uz postojeće devizne rezerve osigurava relativno dobru inozemnu likvidnost države, unatoč pojačanim otplatama u 2003.
U Udruzi poslodavaca također predviđaju da značajnijih korekcija tečaja kune tijekom iduće godine neće biti, jer je postojeća politika tečaja jedan od oslonaca tekuće ekonomske politike.
HUP-ovi stručnjaci u idućoj godini očekuju daljnji trend blagog smanjenja nezaposlenosti, pod uvjetom da investicijska vrela ostanu podjednako izdašna kao u ovoj godini. Očekivanja, ističu, govore o oporavku tržišta rada kroz povećano zapošljavanje, ali ukazuju i na mogućnost istovremenog rasta nezaposlenosti, ponajprije zbog smanjivanja zaposlenosti u javnom sektoru.
Svi ti pokazatelji, kako se ističe, sugeriraju da ne treba očekivati velike pozitivne ili negativne posljedice na uvjete poslovanja članica HUP-a kao i na cjelokupno gospodarstvo.
U makroekonomskom okruženju očekuje se nastavak monetarne stabilnosti, niske inflacije, i umjerenih oscilacija tečaja.
Poslodavci upozoravaju da postoje znakovi da se stupanj vanjske neravnoteže povećava, naročito ako se promatraju tokovi roba. Tokovi usluga (priljev od turizma i transporta, transferi iz inozemstva) za sada u velikoj mjeri pokrivaju manjak u razmjeni roba, ali se time povećavaju rizici. Uz značajne napore za smanjivanje fiskalne neravnoteže u posljednjih godinu dana, to područje i nadalje ostaje problematičan dio makroekonomskog okruženja.
Stoga je, smatraju u HUP-u, poželjno donijeti transparentan i vjerodostojan plan smanjivanja fiskalnog deficita na svim razinama državne vlasti. Potrebno je povećati transparentnost fiskalnih učinaka rada dvaju državnih cestovnih poduzeća, a što se posebno odnosi na državna jamstva za podignute kredite i plan otplate preuzetih kredita.
Na mikroekonomskom planu u HUP-u prije svega očekuju stvarne pomake u fleksibilizaciji tržišta rada. To je, smatraju, vrlo važno za lakše i brže prilagođavanje promjenama u tržišnom okruženju i većoj konkurentskoj sposobnosti hrvatskih poduzetnika.
Iz HUP-a stoga ističu da su u tom smjeru nužne promjene radnog zakonodavstva. Vrlo je vjerojatno da bi fleksibilno zakonodavstvo dovelo i do povećanja zaposlenosti, a ne do smanjenja kako se ponekad smatra, kažu u HUP-u, objašnjavajući da bi olakšan izlaz iz zaposlenosti motivirao poduzetnike na novo zapošljavanje, budući da bi troškovi tog zapošljavanju u slučaju da posao krene loše bili manji.
Što se, pak, tiče prognoze granskih udruga HUP-a za pojedine gospodarske grane većina granskih udruga očekuje nastavak borbe za povoljnije uvjete poslovanja, te ne očekuju veći rast.