DVADESET godina nakon pada Berlinskog zida, Hrvatska se po BDP-u nalazi iza Slovenije, Češke, Slovačke i Estonije, te tako zauzima peto mjesto među zemljama centralne Europe, objavio je u svom članku The Economist.
Jugoslavija negativan primjer
Ipak, Hrvatska je prije 20 godina bila ispred zemalja kojima danas gleda u leđa, budući da je funkcionirala u poluotvorenom sastavu bivše Jugoslavije, dok su ostale bile iza Željezne zavjese.
"Središnja Europa danas bi, promotrena očima iz 1989. godine, izgledala kao nemogući san. Cijela generacija odrasla je u slobodnim društvima vođenim zakonom. Strah od ekonomske propasti i političkog kaosa pokazao se neopravdanim. Deset zemalja uspelo se ljestvama do Europske unije, a još dvije, Hrvatska i Albanija, pridružile su se NATO-u", piše Economist.
"Što se tiče neriješenih i novih problema s kojima se regija sada suočava, glasači, a ne ljudi izvana odlučuju kako ih riješiti. Odvjetnici, suci i policija zbacili su okove Komunističke partije. Sudovi su možda spori, političari se vole svugdje miješati, a podmićivanje je problem, ali nitko ne može računati na to da će se izvući bez posljedica", nastavlja se u tekstu.
"Ogromni izuzetak je bila bivša Jugoslavija, 1989. uzorak multietničkog ustroja i pluralizma, na pola puta između centralnog planiranja socijalizma i okrutnog i dalekog svijeta zapadnog kapitalizma. Ona je i dalje primjer, ali grozan primjer. Cijelo desetljeće vanjski svijet nije mogao zaustaviti etno-nacionalističke paravojske da stare zamjerke pretvore u krvavu osvetu. Oko 140,000 ljudi poginulo je u ratovima u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu, dok su autoritarni političari čistili zemlje od onih koje su smatrali subverzivnima ili manje vrijednim ljudima", navodi Economist.
Razlozi
Upravo u ratu i kasnijem razdoblju treba tražiti razloge zaostatka za drugim zemljama regije. Problem u Hrvatskoj je što se razlozi prečesto traže u samom ratu, a premalo u politici. Istina, Slovenija, Slovačka, Češka i Estonija uživali su u jačim stranim investicijama u vrijeme u kom je Hrvatska vodila rat za oslobođenjem svog teritorija. No, to nije jedini razlog. Kao što sama ljestvica pokazuje, Hrvatska je i dalje ispred velikog dijela regije, što znači da se svi problemi ne mogu pripisati isključivo ratu, nego i razdoblju u kojemu je poduzetnička klima bila dirigirana s jednog mjesta – središnjice zna se koga.
Ako nekome dolazi kao utjeha, najbliža ekonomija bivše Jugoslavije je Crna Gora, koja ima BDP po stanovniku od 6,510 dolara, iza nje je Srbija s 5,480 najniže je BiH s 4,080, a i Bugarska i Rumunjska kao zemlje članice EU zaostaju za Hrvatskom za oko 5,000 dolara po glavi stanovnika.