Osnovni postupci u prikupljanju ambalažnog otpada po naputku EU-a odnose se na razvrstavanje otpada u kućanstvima u posebno označene vrećice, koje komunalna služba prepoznaje pri prikupljanju (Belgija i Njemačka - oko 40 do 60 posto vraćene ambalaže).
Drugi pristup su "ekootoci" s kontejnerima za različitu vrstu otpada, smješteni na javnim površinama (Italija, Švicarska, Francuska i Velika Britanija, gdje se tako prikupi od 10 do 15 posto vraćene ambalaže), ističe Antunović. Prikupljanje u prodavaonicama, trgovačkim centrima i slično putem uređaja za prihvat i naplatu PET ambalaže, za što se dobije vrijednosni kupon ili se izravno vraća novac (skandinavske zemlje, Nizozemska, Švicarska i Austrija) najdjelotvorniji je jer osigurava povrat oko 90 posto ambalaže.
Činjenica je, dakle, ističe Antunović, da je u razvijenim zemljama povrat novca za ambalažu najjači poticaj za stvaranje navike u potrošača. Dodaje kako "Hrvatska agencija za hranu smatra da radi zaštite potrošača u provedbi Pravilnika treba svakako očuvati higijenske uvjete i izbjeći mogućnost izravna kontakta ambalažnog otpada i onih koji rade s hranom, te između ambalažnog otpada i hrane".
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu u Hrvatskoj se primjenjuje od 1. siječnja ove godine.