NASA-ini znanstvenici pod vodstvom Morrisa Benjaminsona iz Touro Collegea u New Yorku već su poduzeli prve korake.
Uzeli su mišićno tkivo uginule zlatne ribice i za tjedan dana uzgojili kulturu mišićnih stanica. Stanice su u tom razdoblju narasle za 14 posto zahvaljujući djelomično diferenciranim mioblastima, stanicama čijom diobom nastaju mišićne stanice.
No, uzgoj većih komada tkiva neće biti lak. Glavni je problem, naime, osigurati dovoljno hrane za rast stanica. U tkivu koje hranu dobiva krvlju, kapilare ne smiju biti udaljene više od 200 mikrona, jer bi stanice u međuprostoru odumrle.
Iako su znanstvenici razvili metode za uzgoj kokošjeg mesa u laboratoriju, ono je bez dotoka krvi raslo samo 2 mjeseca. Benjaminson zato traži nove mehaničke ili električne metode koje potiču rast krvnih žila.
Iako se NASA zasad radije odlučuje za vegetarijansku prehranu astronauta, neki znanstvenici misle da bi laboratorijski uzgoj mesa mogle poduprijeti neke druge zainteresirane strane, poput McDonaldsa. Ipak, laboratorijski uzgojeno meso potrošači će prihvatiti samo ako bude ukusno.
Drugo je pitanje reakcija vegetarijanaca i boraca za životinjska prava. Ako se životinje više ne budu prirodno uzgajale i ako laboratorijski uzgoj mesa bude jeftiniji, hoće li to biti etički prihvatljivo?