HOĆE LI KRŠĆANSTVO BITI UKLJUČENO U NOVI EUROPSKI USTAV?

Čelnici Europske unije i dalje su ostali podijeljeni u subotu oko ključnih promjena potrebnih za uskoro proširenu Europsku uniju koja će dobiti 10 novih članica, uključujući kontroverzne pozive za uključenje Boga i kršćanstva u novi europski Ustav.

Nacrt Ustava, koji je sastavila Konvencija o budućnosti Europe na čelu s bivšim francuskim predsjednikom Valeryjem Giscardom d'Estaingom ovog ljeta, ne spominje religije.

Međuvladina konferencija posvećena budućem europskom Ustavu otvorena je u subotu u Rimu i diplomati su se pripremili na snažan pritisak Poljske, Španjolske, Italije i Irske - kao i pape Ivana Pavla II - za uključivanje stavke o europskoj kršćanskoj baštini u Ustav.

Spominjanje kršćanstva bilo bi u skladu "s povijesnom istinom i dalo bi nacijama i društvima snažan osjećaj ukorjenjenosti u europsku tradiciju", priopćila je Poljska. S njom se slažu Slovačka, Malta, a tome su sklone i konzervativne vlade u Austriji, Portugalu i Nizozemskoj.

Međutim, Francuska čvrsto stoji na stajalištu o sekularnoj Europi, a njezin predsjednik Jacques Chirac nedavno je upozorio protiv spominjanja bilo koje religije u novom europskom Ustavu.

Europski parlament također je odbio bilo kakvo spominjanje kršćanstva u Ustavu, argumentirajući to tvrdnjom da bi se onda morale spomenuti i druge religije te da Europa ne može ignorirati svoje jake veze sa židovstvom i islamom.