Kolika je važnost ovih ugovora ne samo za dva poduzeća nego i za dvije zemlje govori činjenica da su na svečanom potpisivanju sudjelovali potpredsjednik hrvatske Vlade i predsjednik Nadzornog odbora HEP-a Goran Granić te zamjenik premijera Federacije BiH Dragan Vrankić.
"HEP od danas postaje naš najveći kupac a EP BiH značajan izvoznik električne energije", kazao je Enver Kreso istaknuvši kako će novi poslovni odnos značiti i trajno angažiranje termoelektrana u Kaknju i Tuzli čiji su kapaciteti izgrađeni i sredstvima HEP-a.
Zbog nedostatka vlasititih izvora primarnih energenata, Hrvatska se 70-ih godina prošlog stoljeća opredijelila za ulaganje u izgradnju elektroenergetskih proizodnih objekata u drugim republikama tadašnje Jugoslavije, posebice onih koje koriste ugljen.
Na području BiH ulagano je u TE Kakanj IV, TE Tuzla IV i TE Gacko s rudnikom.
Bilo je predviđeno da Hrvatska temeljem tih ulaganja stekne pravo na isporuku u trajanju između 20 i 25 godina no zbog rata ti su poslovni aranžmani godinama bili prekinuti.
Ivo Čović je ocijenio kako sporazumi potpisani u Sarajevu precizno definiraju preostale obveze dviju elektroprivreda te stvaraju pretpostavke za trajni nastavak suradnje prekinute ratom.
"Ovo je ujedno pretpostavka za kvalitetniji rad dva elektroenergetska sustava te za zajednički nastup na tržištu ovog dijela Europe", kazao je Čović.
On je istaknuo kako HEP nema nikakvih problema u odnosima s Elektroprivredom Herceg-Bosne a uskoro se očekuje potpisivanje sporazuma kojim će se regulirati obveze Elektroprivrede Republike Srpske koja sada upravlja termoelektranom u Gacku.
"Broj sporova koje imamo sve je manji i oni se postupno rješavaju", kazao je Čović podsjetivši kako će za nekoliko dana Hrvatska početi dobivati i struju iz nuklerane elektrane Krško jer su sva otvorena pitanja sa slovenskom stranom riješena.