PROSJEČNO kućanstvo Hrvatske u 2005. godini raspolagalo je mjesečno s oko 6.000 kuna
(815 eura) ali, prema subjektivnoj procjeni ispitanih, potrebni prihodi za zadovoljenje osnovnih troškova ili potreba, kreću se na razini od oko 8.690 kuna (1.174 eura). Dakle, procijenjeni potrebni prihodi su još uvijek dosta veći od ostvarenih.
GfK Hrvatska još od 1993. godine redovito prati kretanja prihoda i troškova u kućanstvima Hrvatske. Najnoviji podaci daju presjek stanja za 2005. godinu, a rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku od 1.000 kućanstava, provedenog u drugoj polovici prosinca 2005. godine.
Tek oko 5% kućanstava iskazuje da ima prihode veće od potrebnih i još približno 14% ima prihode točno koliko im treba. Proizlazi da 4/5 kućanstava (gotovo 80%) ima problema s pokrivanjem svojih troškova. Usporedi li se te njihove ostvarene i potrebne prihode dobiva se podatak da su u prosjeku njihova potrebna primanja čak 69% veća od onih koja su uspjela ostvariti. Za ovaj raskorak, između raspoloživog i potrebnog, dosta se spretno koristi upravo plastični novac / kartice te dozvoljeni minusi na tekućim računima.
Dok sva kućanstva imaju troškove za hranu i režije, zanimljivo je istaknuti da ih oko 90% ima
redovite troškove za fiksni telefon a 84% za mobilni telefon, 88% za odjeću i obuću,82% za prometne troškove, 77% za medicinske usluge, 59% za neke oblike kulture i zabave ili rekreacije, 50% za duhan. Oko 50% kućanstava imalo je u 2005. godini trošak vezan uz trajna potrošna dobra, samo 38% imalo je troškove vezano uz obrazovanje, ali tek oko 22% stavljalo je redovito nešto na štednju (u banci i / ili kod kuće).
Kućanstva koja imaju troškove za medicinske usluge u prosjeku troše preko 160 kuna mjesečno. Trošak za fiksni i mobilni telefon kreće se u prosjeku oko 468 kuna mjesečno. Na duhan i cigarete troši se oko 444 kune, a na obrazovanje tek oko 413 kuna mjesečno.
Rezultati istraživanja pokazuju da naša kućanstva još uvijek trećinu svojih prihoda troše na hranu i piće. Sve dok udio troškova za hranu i piće ne padne ispod 20%, teško je govoriti o stvarno boljoj razini životnog standarda. Kada se tome dodaju još i troškovi stanovanja i režije, proizlazi da i dalje polovica prihoda ide na zadovoljenje najosnovnijih egzistencijalnih potreba.
Ostvareni prihod 2005. godine porastao je za oko 355 kuna (48 eura) u odnosu na 2004. godinu.