Genij i škrtac - istina o Michelangelu

MICHAELANGELO BUONARROTI, koji je oslikao strop Sikstinske kapele u Vatikanu i dizajnirao kupolu bazilike Sv. Petra u Rimu, prikazivao se kao siromah, a zapravo bio iznimno bogat, izjavio je jedan američki povjesničar umjetnosti.

´Bio je čudan čovjek, pomalo paranoidan, pomalo nepošten, koji nije želio da se zna da je vrlo bogat´, objavio je u ponedjeljak Rab Hatfield, profesor u firentinskoj podružnici Sveučilišta iz Siracuse.

Michelangelo se u starosti žalio da siromašno živi, ali Hatfield tvrdi da je sakupio veliko bogatstvo od svojih remek-djela poput mramornog Davida koji se sada nalazi u Akademijinoj galeriji u Firenci.

Hatfield je otkrio dva Michelangelova bankovna računa i brojne potvrde koji pokazuju da je taj slikar, kipar i arhitekt, kad je umro 1564., imao bogatstvo od 50.000 zlatnih dukata, više od prinčeva i vojvoda tog vremena.

Hatfield je svoje otkriće objavio u knjizi ´Michelangelovo bogatstvo´.

Radi usporedbe, objasnio je da je u Michelangelovo vrijeme Palača Pitti, ogromna građevina u središtu Firence koja je danas muzej, prodana za 9000 zlatnih dukata.

Michelangelo je volio čuvati velike svote novca u drvenoj kutiji pokraj kreveta. Kad je umro, u toj kutiji pronađeno je 8400 zlatnih dukata.

Većina njegova bogatstva bile su nekretnine, poput farme blizu Rima koja je donosila pristojnu zaradu, ili kuća u središtu Rima i Firence.

Iako je Michelangelo želio stvoriti dojam da ga njegovi poslodavci, posebno pape, loše plaćaju, istina je sasvim drukčija.

Hatfield je izjavio da se legenda o siromašnom Michelangelu održala jer nisu otkriveni bankovni računi, ali i zato jer je to bila bolja priča od istine.

´Više nam se sviđa da su umjetnici siromašni i da pate, nego da su jako bogati´, dodao je on.