Finska odluka o povlačenju iz Ottawskog sporazuma oblikovana je pogoršanjem sigurnosnog okruženja uzrokovanim ruskim ratom u Ukrajini, rekla je finska državna tajnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Outi Holopainen.
U razgovoru za agenciju Anadolu na forumu u Antaliji, Holopainen je naglasila da potez "nije bio laka odluka", već je bio potaknut zabrinutošću za nacionalnu sigurnost.
"Finska je definitivno zemlja koja želi poštivati međunarodno pravo i međunarodni poredak utemeljen na pravilima", rekla je Holopainen, ističući dugogodišnju ulogu Helsinkija u naporima za razoružanje i kontrolu naoružanja.
Duga granica s Rusijom
Međutim, rekla je da je stvarnost dijeljenja granice od 1340 kilometara s Rusijom, koja je trenutno u punom ratu s drugim susjedom, prisilila Finsku da preispita svoj stav.
Istaknula je rusko nesudjelovanje u sporazumu, rekavši da Finska mora procijeniti "što je ravnoteža, a što nacionalni interes" u trenutnim uvjetima.
Opisujući regionalno okruženje kao sve krhkije, rekla je: "Situacija u našem susjedstvu je toliko teška da se moramo povući", naglašavajući da Finska trenutno nema postavljene nagazne mine i da nastoji izbjeći rizike za civile.
Dodala je da su konzultacije sa saveznicima prošle glatko, napominjući da je bio "vrlo otvoren i izravan dijalog sa svim našim saveznicima u NATO-u" i da nije bilo značajnih prigovora.
Pitanje NATO-a: Europa mora preuzeti više odgovornosti
Govoreći o budućnosti europske sigurnosti, Holopainen je rekla da su rasprave o jačanju europskog stupa unutar NATO-a bile i nužne i pravovremene.
Rekla je da je unutar NATO-a sigurnost zajednička odgovornost svih država članica i da je ovaj kolektivni pristup u konačnici ojačao savez.
"U Europi moramo imati više odgovornosti za vlastitu sigurnost. Moramo više ulagati u našu obranu", napomenula je.
Dodala je: "To je povezano s predanošću Washingtona, s američkom predanošću europskoj sigurnosti. To je kombinacija koja čini transatlantsku vezu vrlo jakom."