Foto: Hina
Iako se vlada hvalila smanjenjem poreza na dobit na 12 posto za male poduzetnike, što im je kao trebalo olakšati poslovanje, povećanje osnovice obračuna doprinosa za sve direktore poništit će efekt smanjenja poreza. Na jednoj strani država smanjuje opterećenje, a na drugoj povećava.
Naime, s 01.01.2017. stupile su na snagu izmjene Zakona o doprinosima, prema kojima će svi direktori morati plaćati doprinose po osnovici od minimalno 5.030,36 kuna, što će malim tvrtkama za nekoliko stotina kuna povećati mjesečne troškove.
Na primjer, osoba koja je prijavljena na minimalnu plaću koja je do sada iznosila oko 3.120,00 kuna, za mirovinsko 1. i 2. stup plaćala je 624,00 kune, za zdravstvo 468,00 kuna, doprinos za zapošljavanje 53,04 kune te doprinos za zaštitu na radu u iznosu od 15,60 kuna. Ukupno 1.161,00 kunu.
Po novoj osnovici od 5.030,35 kuna iznos doprinosa penje se na 1.871,29 kuna. Tako će im iznos koji plaćaju državi i mirovinskim fondovima porasti za oko 8.500 kuna godišnje.
"Ovo godišnje povećava troškove poslovanja 8.593,68 kuna po zaposlenom direktoru (Zagreb), te za jednog direktora potire efekt velikodušnog smanjenja poreza na dobit za male tvrtke (do 3M kuna) sve do iznosa od 107k kuna.
Vlada "velikodušno" ostavlja poduzetnicima da si ne moraju isplatiti neto iznos, pa se time kamuflira da je minimalni trošak plaće za direktore povećan za 35%, odnosno godišnje 24,6k kuna po zaposlenom direktoru, što anulira smanjenje poreza na dobit od iznosa od 308k kuna.
U prosjeku, malo poduzeće u Hrvatskoj ima ukupni prihod nešto ispod 3M kuna, dobit 137k kuna (konsolidirana, kada se odbiju gubici, je tek 21k kuna), te četiri zaposlena (ako se odbiju poduzeća bez zaposlenih, taj broj je vjerojatno oko 9, ali i od poduzeća bez zaposlenih mogu se iskamčiti daće na direktore).", piše Carić.