´U preambuli povelje stajat će odredba o individualnom pristupu. Podvlači se načelo da zemlje trebaju biti vrednovane prema vlastitim postignućima´, rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu nacionalni koordinator za NATO i MAP Zoran Milanović odgovarajući na pitanje znači li povelja da će zemlje morati u paketu biti primljene u NATO.
Povelja ne sadrži točnu godinu budućeg prijema, rekao je Milanović, ali se kaže da bi one mogle postati članicama Sjevernoatlantskog saveza ´prvom prigodom´, čim ispune uvjete.
Godina 2006. koja se spominje u medijima kao godina prijema Hrvatske u NATO, u tekstu povelje ne spominje se eksplicitno ali bi mogla predstavljati godinu priključenja Savezu. Milanović međutim nije u potpunosti isključio ni sljedeći summit 2004. godine na kojem će sedam zemalja Vilniuske skupine, koje su na summitu u Pragu pozvane u Savez, u njega biti i službeno primljene.
Sedam zemalja te skupine - Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovenija i Slovačka pozvane su na summitu NATO-a u Pragu u studenom prošle godine da se priključe NATO-u, dok su izvan Saveza tada ostale Hrvatska, Albanija i Makedonija.
Njima su američki predsjednik George W. Bush i glavni tajnik NATO-a George Robertson obećali nastavak ´politike otvorenih vrata´.
I SAD i NATO, koji su pred prvi i drugi krug širenja bili prilično suzdržani glede izlaženja u javnost s imenima novih članica, ovoga puta jasno pokazuju svoju namjeru da se pozovu Hrvatska, Makedonija i Albanija, smatra Milanović.
Tekst povelje već je predan i američkoj administraciji i hrvatskoj vladi, a točan datum potpisivanja u Washingtonu još uvijek nije određen.
Povelja u preambuli sadržava načela suradnje triju zemalja, a potom je podijeljena na poglavlja o temeljnim obvezama članica, među kojima su i demokracija, prava manjina, suzbijanje terorizma, prekograničnog kriminala i oružja za masovno uništenje. U povelji nema konkretnih obveza za tri zemlje, već se više radi o općim obvezama za sve zemlje NATO-a.
Kako je ranije priopćilo Ministarstvo vanjskih poslova, američko-jadranska povelja je dokument koji bi trebao poticati započete reforme oružanih snaga. Suradnja triju zemalja bit će u duhu dosadašnjeg rada Vilniuske skupine gdje je težište bilo na zajedničkom lobiranju i potpori prema uključenju u NATO.