Debanić: Sabor i vlada šute o nezakonitostima u vijeću za telekomunikacije

UNATOČ višekratnim upozorenjima Vijeća za telekomunikacije, Hrvatski sabor i Vlada oglušili su se o nezakonitosti u radu pet (honorarnih) članova Vijeća, koje potvrđuje i nalaz Državne revizije, izjavio je danas predsjednik toga vijeća Željko Debanić.

Riječ je o petoro članova Vijeća - Dina Šimunić, Darko Dvornik, Dinko Begušić, Josip Kasum i Dubravko Sabolić, koji su svoju dužnost, po Zakonu o telekomunikacijama, trebali obavljati profesionalno, na što su se i obvezali prilikom imenovanja u Saboru.

Unatoč toj prihvaćenoj obvezi odbili su potpisati ugovore o radu s Vijećem, u kojem su još predsjednik i potpredsjednik. U međuvremenu su, kaže Debanić, blokirali donošenje svih važnijih odluka, pa Vijeće nije moglo donijeti ovogodišnji financijski plan i povući novac, a ignorirali su i donošenje godišnjeg izvješća Vijeća, ustvrdio je, podnoseći to izvješće o radu Vijeća saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Naglasio je kako je o nezakonitostima u radu tih članova Vijeća, Vladu i Sabor izvijestio još prošle godine, no reakcije do danas nije bilo, pa je, u lipnju ove godine, saborskom Predsjedništvu dostavio i nalaz Državne revizije kojim se te nezakonitosti potvrđuju.

Kaže da je saborskom Predsjedništvu zbog svega navedenog predložio i razrješenje tih članova Vijeća. Nakon rasprave odbacio je prijedlog potpredsjednika Odbora Josipa Leke (SDP) da izvješće koje je podnio preimenuje u informaciju predsjednika Vijeća.

To ne mogu prihvatiti jer sam zakonom obvezan na podnošenje godišnjeg izvješća i ne snosim odgovornost što to izvješće nije (službeno) donijeto jer su to svojim izbivanjem sa sjednica onemogućili spomenuti članovi Vijeća, rekao je. Na Odboru je, na koncu, dogovoreno da se informacija o poteškoćama u radu Vijeća doda izvješću.

Debanić je opetovano prozvao Ministarstvo pomorstva, prometa i veza zbog kašnjenja u donošenju pravilnika potrebnih za raspisivanje natječaja za davanje koncesije za treću pokretnu mrežu, za što se uvjeti stječu već u rujnu, a koja bi Hrvatskoj, kako je naglasio, donijela investiciju od 200 milijuna eura i otvaranje nekoliko tisuća radnih mjesta, što u osnovnoj, što u pratećim djelatnostima.

Kasni se i s otvaranjem fiksne mreže za konkurenciju, za što su, rekao je neki inozemni operateri već i službeno iskazali interes. (Hina) ibob sšh