Ugovorom se, objasnio je, regulira djelovanje vjerskih zajednica u javnim institucijama, on je dodatak koji omogućuje uređenje zajedničkih interesa kad vjerske zajednice ulaze u javne institucije. Vlada će, rekao je, podupirati pozitivno djelovanje vjerskih zajednica u hrvatskom društvu.
Pitanje takvih ugovora nedavno je potaknuo pastor Kršćanskog centra "Riječ Života" i član Protestantsko-evanđeoskog vijeća Damir Šićko Alić koji tvrdi da Vlada ima proizvoljne kriterije i da neke crkve Protestantsko-evanđeoskog vijeća poziva na razgovor, a druge ne.
Navodi da dvije članice Vijeća - crkva Kršćanskog centra "Riječ Života" i Kršćanski centar Bethesda - nisu bile među šest članica Vijeća koje su u siječnju pozvane u Vladu.
Ističe da mu je tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama Franjo Dubrović rekao da ne postoji jasno, pisano pravilo na temelju kojega Komisija određuje s kojim će crkvama sklopiti ugovore.
Goran Granić navodi da su razlike u veličini i djelovanju vjerskih zajednica i njihova doprinosa hrvatskoj kulturi i pomirbi velike te da će se utvrditi ritam sklapanja ugovora. Rekao je da će ugovori vjerojatno biti sklopljeni sa svim kršćanskim crkvama, ali i da prije toga crkve trebaju riješiti mnoga pitanja, kao što su, primjerice, sporovi zbog imena. Vlada će stoga zatražiti da se sve crkve najprije registriraju po Zakonu o vjerskim zajednicama, rekao je Granić.
Vlada je do sada ugovore potpisala sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) i Islamskom zajednicom u Hrvatskoj.
Ti ugovori uz ostalo uređuju pravo na vjeroispovijed u ustanovama, primjerice dušobrižničku službu u bolnicama i kaznionicama, osiguranje ravnopravnosti vjernika, financiranje određenih djelatnosti i drugo.