Obradbom središnje teme autori priloga u najnovijem broju, koji će biti sutra predstavljen, nastoje odrediti vlastitost hrvatske arhitekture u razdoblju gospodarskih i političkih integracija te ponuditi odgovore na pitanje o mogućnosti sudjelovanja rubnih kulturnih sredina u stvaranju arhitekture 21. stoljeća.
U časopisu su objavljeni tekstovi vodećih europskih teoretičara arhitekture, primjerice sociologinje grada Saskie Sassen "Razumijevanje grada u globalnom digitalnom dobu", zatim "Regionalizam i građevni materijal" Akosa Moravanszkog iz Zuericha, "Estetika i kultura postmoderne" azijskog teoretičra na kineskim i australskim sveučilištima Williama S. Lima.
U tekstu "Prema arapskom identitetu" prof. Udo Kulterman piše o suvremenoj arhitekturi u arapskim zemljama. Objavljen je i rad Samuela D. Alberta, povjesničara arhitekture s hebrejskog Sveučilišta u Jeruzalemu, koji piše o razvoju židovske moderne arhitekture u Tela Avivu, u čemu su ključnu ulogu odigrali židovski arhitekti iz srednje Europe.
O sudionicima razvoja brazilske moderne arhitekture te o utjecaju karizmatičnog Lucia Coste piše Ana Luisa Nobre, predsjednica Zaklade "Lucio Costa".
Prvi put u hrvatskom tisku u najnovijem broju "Arhitekture" objavljen je intervju s Marcom Pozzettom, poznatim tršćanskim povjesničarom arhitekture, koji je kao temelj arhitektonske proizvodnje vrjednovao i odredio Wagnerovu školu arhitekture.
Odraze problematike regionalizma i globalizacije predstavljena su i opisana na djelima suvremenih hrvatskih arhitekata Nenada Fabijanića, Maria Perosse, Saše Randića, Idisa Turata, Hrvoja Njirića te Studia 3LHD.
(Hina) ta mc