"U kategoriji fotonovinarstva nema mu ravnoga. Nema drugog fotografa na svijetu koji može napraviti nešto na razini ovih slika", kaže Robert Delpire, direktor Zaklade Henri Cartier-Bresson i voditelj izložbe.
Jedan od osnivača fotografske agencije Magnum 1947. godine,
Cartier-Bresson je postao prvim zapadnim fotografom kojem je 1954. dozvoljen ulaz u SSSR. Ovjekovječio je smrt Mahatme Gandhija u Indiji i komunističku revoluciju u Kini.
"Fotografirati znači... staviti glavu, pogled i srce u jednu točku. To je način života", izjavio je jednom prilikom.
Nasumični pristup slikanju Cartier-Bressona predstavljen je u knjizi iz 1952. "The Decisive Moment" (Odlučni trenutak), čiji naslov najbolje opisuje njegov način hvatanja prolaznih trenutaka.
"Tako je brz. Leica se pojavljuje niotkuda i zum, opet nestaje. Zaista je iznenadan i to dijelom zahvaljuje svojoj prirodnoj nervozi", kaže Delpire.
Za čovjeka koji ima takav utjecaj, Cartier-Bresson gotovo ne postoji u javnosti. Mrzi da ga fotografiraju i samo rijetko daje intervjue. Ova retrospektiva po prvi put omogućava njegovim obožavateljima da vide osobne bilježnice i fotografije iz djetinjstva i iz ratnog zatočeništva u Njemačkoj ranih 1940-ih godina.
Izložba će se nakon Pariza preseliti u Barcelonu u rujnu, a u Berlin i Rim 2004. godine.
(Hina) pgo bnš