U POVODU Svjetskog dana kronične opstruktivne plućne bolesti 15. studenoga od 13 do16 sati u pulmološkoj ambulanti Kliničke bolnice Sestara milosrdnica, Vinogradska cesta 29 u Zagrebu organizirat će se besplatne spirometrije za građane.
Spirometrije su organizirane s ciljem ranog otkrivanja astme i kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), a u svrhu što uspješnijeg liječenja bolesnika. Riječ je o brzoj i jednostavnoj metodi kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno količina zraka koju bolesnik može izdahnuti u potrebnom vremenu.
Spirometrijom se dobivaju podaci o plućnom kapacitetu i protocima u dišnim putovima, te uvid u stupanj neprohodnosti dišnih putova. Spirometrijski nalazi pomažu u dijagnosticiranju astme i KOPB-a, te u određivanju stupnja težine bolesti. Kronični kašalj i iskašljavanje te zaduha i otežano disanje već i pri najmanjem fizičkom naporu svrstavaju se u najčešće simptome koji karakteriziraju KOPB.
Svi oni se razvijaju postepeno tijekom godina i bolesnici ih često zanemaruju sve dok njihov intenzitet i težina ne postanu takvi da značajno ugrožavaju kvalitetu života bolesnika. Iz tog razloga se najčešće i kasni s postavljanjem dijagnoze što otežava terapiju, a isto tako i prognozu bolesti. Zato je preporuka da se bolesnici što ranije jave svom liječniku kako bi se na vrijeme postavila točna dijagnoza i započelo liječenje.
Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je dugotrajna multi-komponentna bolest koju obilježava upala u dišnim putovima. KOPB se uglavnom odnosi na povezane poremećaje koji bolesniku postepeno oduzimaju dah: kronični bronhitis i/ili emfizem povezan s otežanim prolazom (opstrukcijom protoka) zraka. Bolest se može spriječiti i liječiti, ali se kod kasnog otkrivanja ne može potpuno izliječiti. Najčešći simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje i nedostatak zraka.
Najmanje 10 posto svjetske populacije iznad 40 godina starosti boluje od KOPB-a. Istraživanja pokazuju da se bolest u nekim zemljama širi brže u žena nego u muškaraca, mijenjajući dosadašnju percepciju KOPB kao "bolesti pušača".
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da 600 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od KOPB-a i globalno je bolest rangirana kao četvrti vodeći uzrok smrtnosti, uz bok HIV/AIDS-u, pa ipak 75 posto slučajeva KOPB-a u općoj populaciji ostane nedijagnosticirano, prema studiji provedenoj u Europi. Isto tako WHO procjenjuje da je 2000. godine u svijetu 2,74 milijuna ljudi umrlo od posljedica KOPB-a. KOPB je jedini veliki kronični uzrok smrti koja je u porastu u razvijenim zemljama, a virtualno je nepoznata, unatoč tome što od te bolesti svake godine obole milijuni ljudi.
Najveći faktor rizika za nastanak KOPB-a je pušenje cigareta. Vjerojatnost da će bolesnik umrijeti od KOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Ostali rizični faktori uključuju naslijeđe, pasivno pušenje, izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu te dječje respiratorne infekcije. KOPB se trenutačno nalazi na četvrtom mjestu uzroka smrti.