Spomenici i zgrade od vapnenca ili mramora osjetljivi su na zagađenja zraka. Kisele kiše rastapaju kamen i tako štete kulturnom blagu, a upravo porozni kamen nudi štetnim tvarima ogroman manevarski prostor za napad.
Dosad se tek s djelomičnim uspjehom pokušavalo impregnirati kamen. Ideja o korištenju bakterija također nije nova. Vrste koje su se dosad koristile zatvarale su pore u kamenu tako da je vlaga u unutrašnjosti ostajala zarobljena i postajala još opasnijom.
Bakterija Myxococcus xanthus stvara karbonat-kristale koji se čvrsto pričvrste u kamen, ostavljajući ipak pore otvorenima. Pri tome su nove strukture otporne jednako kao prvotni materijal.
Bakterije tek moraju opravdati očekivanja. Pomoću njih znanstvenici uskoro namjeravaju konzervirati poznati spomenik maurske umjetnosti Alhambru u Granadi.