Do kasnog popodneva u Europi, nafta je pala za 2,16 dolara na 77,46 dolara po barelu na njujorškoj burzi, te za 2,02 dolara na 75,97 dolara po barelu na londonskoj. Jučer je sirovina trgovala sa cijenom blizu 80 dolara po barelu, na kojoj se nalazi već blizu dva tjedna.
Novih 190,000 ljudi izgubilo je posao u SAD-u u listopadu, a nezaposlenost je porasla s 9,8 na 10,2 posto. To je prvi put da je nezaposlenost prešla granicu od 10 posto od 1983. godine, te 22. mjesec zaredom da ljudi u SAD-u gube posao, što je rekord otkad se bilježe statistike.
Ukoliko stopa nezaposlenosti u SAD-u ode iznad 10,5 posto, može se očekivati kako će potražnja za naftnim derivatima na tom tržištu dodatno pasti, što bi izvršilo pritisak na cijene.
Očekuje se da će nagodinu cijena nafte otići iznad današnjih razina, jer će se globalna potražnja malo popraviti. No, fundamenti i dalje nisu pretjerano jaki, pa svijet nije u opasnosti od povratka cijene od 150 dolara po barelu. Realna procjena za sljedeću godinu je oko 85 dolara po barelu kao godišnji prosjek.
Ključnu ulogu u kratkoročnim kretanjima cijena imat će vrijednost američkog dolara, čija vrijednost je ove godine bila iznimno promjenjiva. Pad vrijednosti dolara uzrokuje rast cijena nafte i obrnuto.