Umjesto čestitki, u Atenu stižu postizborne prijetnje: Dogovor s EU-om ne smije doći u pitanje!

GRAĐANI Grčke jučer su jasno dali do znanja što misle o dvije najveće stranke koje su desetljećima dominirale političkim životom zemlje, Pasoku i Novoj demokraciji, i drastično ih kaznili zbog potpisivanja aranžmana s Europskom unijom koji je Grcima donio nesagledive mjere štednje i teret koji preuzeti će brojne generacije koje tek dolaze.

Iako je Nova Demokracija Antonisa Samarasa osvojila najviše glasova, odnosno 19,18 posto, to je osjetan pad u odnosu na 34 posto koje je stranka osvojila 2008. godine. Što tek reći za Pasok, koji je osvojio svega 13,6 posto glasova, dok je prije četiri godine pobijedio na izborima s 44 posto glasova. Birači u Grčkoj su kaznili političko cjenkanje i prodaju nacionalnog interesa u zamjenu za političke fotelje, koje su čelnici Pasoka i Nove demokracije pokazali prilikom sklapanja dogovora o bailoutima s Europskom unijom i MMF-om. Dogovora čija bi realizacija sad uistinu mogla doći u pitanje.

S "izdajicama" nitko ne želi koalirati

Naime, Samaras će kao šef stranke koja je dobila najviše glasova dobiti mandat za sastavljanje vlade, ali mnogi analitičari misle kako u tome neće uspjeti. Bar ne u tri dana, a to je vrijeme koje ima na raspolaganju. Nova demokracija praktično više nema saveznika. Čitav spektar stranaka koji se protivi aranžmanu s EU-om zasigurno ne dolazi u obzir. Panos Kammenos, lider Nezavisnih Grka koji su se ranije zbog ideološkog razilaženja odvojili od glavne struje u Novoj demokraciji, kazali su kako koaliranje s Pasokom i Novom demokracijom ne dolazi u obzir.

Samaras bi se u nekom scenariju za suradnju mogao obratiti i svom tradicionalno najvećem rivalu Pasoku, kako bi pokušali spasiti što se spasiti da. To bi, predočenja radi, predstavljalo koaliciju a la HDZ-SDP. Iako je ova prijelazna vlada zapravo bila vlada nacionalnog jedinstva sastavljena od te dvije stranke, teško je vjerovati da one opet mogu ugrabiti vlast. Naime, svi su jasno kazali kako s njima neće surađivati, a Pasok i Nova demokracija sami ne mogu oformiti vlast. Ponavljanje izbora u lipnju djeluje kao sve realnija opcija.

Priliku za sastavljanje vlade imat će radikalna ljevica?

Ukoliko Samaras ne uspije okupiti većinu, priliku za to će dobiti Alexis Tsipras,  čelnik radikalno ljevičarske koalicije Syriza koja je najveće iznenađenje izbora s 52 osvojena mandata. On je već najavio kako će vladu pokušati formirati na lijevom krilu, koje bi uključivalo komunističku partiju i Demokratsku ljevicu. Njihov program bio bi prilično jasan - odbacivanje sporazuma s Europskom unijom. Kakve bi to implikaciju moglo imati po sudbinu Grčke, ali i cijele eurozone ne treba ni pričati.

Sama pomisao na takav rasplet nagnala je brojne europske dužnosnike da umjesto postizbornih čestitki u Atenu pošalju postizborna upozorenja. Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Steibert jasno je naznačio kako je pozicija Berlina da "se dogovoreni programi moraju ispoštivati". Njemački ministar financija Wolfgang Schauble otišao je korak dalje: "Buduća Grčka vlada mora se držati dogovorenih obveza. Ukoliko se ispostavi da su Grci glasali za većinu koja neće poštovati te sporazume, onda će cijela Grčka morati snositi posljedice takvog stava."

U strahu su velike oči

Strah je očito prisutan i u Bruxellesu, odakle je također poslana poruka da "Grčka mora poštovati dogovore u koje je ranije ušla, i da joj je EU spremna pomoći u nastavku reformi". Nema dvojbe da se Europska komisija nakon jučerašnjih izbora nalazi u nezavidnoj situaciji, jer će se za spašavanje postojećeg stanja u Europskoj uniji morati boriti na dva fronta - od socijalista Hollandea koji želi mijenjati fiskalnu ugovor i "radikalnih" Grka koji žele "u potpunosti raskinuti suradnju".