Foto: Arhiva
U KLINIKAMA i zavodima riječkoga Kliničkoga bolničkog centra, u kojima se zbog nedostatka osoblja nije mogla pružati odgovarajuća medicinska usluga u smjenskom radu, od danas ponovno vrijedi sustav 24-satnih dežurstava, doznaje se u KBC-u.
Tako će se u sustavu 24-satnoga dežurstva od danas raditi u klinikama za kirurgiju, neurokirurgiju, ginekologiju i porodništvo, otorinolaringologiju i kirurgiju glave i vrata, na klinici za oftalmologiju, anesteziologiju i intenzivno liječenje, Zavodu za kardiovaskularne bolesti Klinike za internu medicinu, klinikama za pedijatriju, infektivne bolesti i neurologiju, na Klinici za psihijatriju, u Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku, Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu i Kliničkom zavodu za radiologiju. Ostale klinike i odjeli riječkoga KBC-a radit će u smjenama.
Ubrzo nakon uvođenja smjenskoga rada u riječkome KBC-u pokazalo se da taj sustav uzrokuje probleme u organizaciji rada unutar klinika zbog manjeg broja liječnika i ostalog osoblja prijepodne.
Problem je bio posebno izražen na Klinici za kirurgiju, gdje su se liste čekanja počele znatno produljivati. Osim toga, takav način rada ugrožavao je nastavni program Medicinskog fakulteta.
HUBOL: Protuzakonito ponovno uvođenje dežurstava u bolnice
Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) upozorila je da je 24-satno dežurstvo, koje je od danas zbog manjka osoblja ponovno uvedeno u dio klinika i hrvatskih bolnica, u suprotnosti sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Udruga bolničkih liječnika podsjeća da je dvadesetčetverosatni kontinuirani rad protivan čl. 33. Kolektivnog ugovora koji nedvosmisleno određuje da radnik samo u iznimnome slučaju ili potrebi hitne intervencije smije neprekidno raditi dulje od 16 sati.
Riječ je, kažu, o nametanju protuzakonitog rasporeda radnog vremena, te potencijalnoj opasnosti od kršenja direktive EU koja određuje maksimalno 48-satni radni tjedan, uključujući prekovremene sate.
Vlada ovim šalje neodgovornu i potencijalno opasnu poruku svim građanima, ali i društvu u cjelini, da se zakoni, propisi i ugovori ne moraju nužno poštovati. Takvim ponašanjem urušava se temeljni princip funkcioniranja pravne države – vladavina prava, upozorava HUBOL.
"Istodobno se otvara pitanje odgovornosti u slučaju da liječnik u okviru radnog vremena propisanog u trajanju i na način koji je protivan Zakonu o radu i Kolektivnom ugovoru ugrozi zdravlje, pa i život svojih pacijenata. Odgovornost liječnika i zdravstvene ustanove u tom slučaju nije samo etička i građanska - odgovornost za naknadu štete, nego može biti i kaznena", navode u HUBOL-u te pitaju žele li ministar i Ministarstvo zdravlja svojom odlukom o organizaciji radnog vremena kazati da ih nijedan od ovih oblika odgovornosti ne zanima, ili preuzimaju odgovornost za tragedije koje mogu uslijediti?
Bolnički liječnici stoga pozivaju ministra zdravlja da preispita svoju odluku te liječnike zaposlene u bolničkim ustanovama ne prisiljava na protuzakonit rad.
"Vlada, a time i njezini ministri ne smiju selektivno primjenjivati zakone, niti ih smiju zanemarivati, već se trebaju potruditi za njihovo maksimalno poštivanje i provođenje u praksi. U protivnom građanima jasno daju do znanja da je protuzakonito ponašanje društveno prihvatljivo te ih na taj način ohrabruju i potiču da se i oni tako ponašaju", ističe udruga bolničkih liječnika.
Ujedno poziva odgovorne da ozbiljno i s uvažavanjem razgovaraju s liječnicima, jer se samo na taj način može pronaći rješenje koje će biti na obostrano, zapravo trostrano zadovoljstvo (poslodavac, liječnici, pacijenti). Ono se, ističu, krije u strukovnom ugovoru uz priznavanje specifičnosti liječničkog poziva.