Foto: Hina
PREMA Zakonu o područjima i sjedištima sudova od 1. travnja s radom prestaju 43 općinska suda, a s 1. srpnjem i 39 prekršajnih sudova, podsjećaju u Ministarstvu pravosuđa.
Novom podjelom Hrvatska ima 15 pravosudnih područja, s 15 županijskih sudova, 24 općinska i 22 prekršajna suda. Reorganizira se i mreža trgovačkih sudova, na način da se ustanovljava Trgovački sud u Pazinu za područje Istarske županije.
Građanima će, kažu u Ministarstvu, i ubuduće biti osiguran pristup općinskim i prekršajnim sudovima istovjetan onome kakav su imali do sada, jer općinski i prekršajni sudovi koji prestaju s radom, kao i sadašnje stalne službe općinskih i prekršajnih sudova, postaju stalne službe novih općinskih i prekršajnih sudova.
Nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu dijeli se na dva suda
Reorganizacijom se na području svake županije ustanovljuje jedan općinski i jedan prekršajni sud. Sjedište općinskih i prekršajnih sudova je u sjedištu županijskih sudova. U županijama koje nemaju županijski sud, sjedište je u sjedištu županije.
Izuzeci su Krapinsko-zagorska županija u kojoj je sjedište općinskog i prekršajnog suda u Zlataru, umjesto u Krapini kao sjedištu županije, zbog postojećih kvalitetnijih prostornih i tehničkih uvjetima za rad i Zagrebačka županija u kojoj su, zbog veličine područja, geografskog položaja i broja stanovnika, ustanovljena dva općinska i dva prekršajna suda - Općinski sud u Velikoj Gorici i Općinski sud u Novom Zagrebu te Prekršajni sud u Velikoj Gorici i Prekršajni sud u Novom Zagrebu.
Nadležnost Općinskog građanskog suda u Zagrebu, najvećeg i najopterećenijeg općinskog suda sa 134 suca i 734 službenika, dijeli se na dva suda - Općinski građanski sud u Zagrebu i Općinski sud u Novom Zagrebu, a područje nadležnosti ovih sudova obuhvaća područje Grada Zagreba i područje Zagrebačke županije.
Općinski građanski sud u Zagrebu postupat će isključivo u građanskoj grani sudovanja, dok će Općinski radni sud u Zagrebu voditi postupke u radnim predmetima za područje nadležnosti Općinskog građanskog suda u Zagrebu, a područje nadležnosti Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu bit će istovjetno, napominju u ministarstvu.
Veća pokretljivost sudskog osoblja
Ističu da se reorganizacijom mreže općinskih i prekršajnih sudova postiže ravnomjernija radna opterećenost sudova i sudaca, smanjenje troškova delegacije predmeta s opterećenih sudova na sudove s manjim prilivom predmeta, ujednačenija sudska praksa i bolja mogućnost za specijalizaciju sudaca što će se odraziti na trajanje sudskih postupaka i kvalitetu odluka.
Osim toga postići će se i veća pokretljivost sudskog osoblja, ravnomjernija iskorištenost postojećih resursa, smanjenje broja predsjednika općinskih i prekršajnih sudova, mogućnost bolje organizacije radnih procesa te lakši nadzor nad radom sudova, njihovih predsjednika i sudaca.
Od 1. travnja svaki županijski sud postao je nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima, a od 1. srpnja određeni županijski sudovi bit će nadležni za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka svih općinskih sudova u radnim, obiteljskim i zemljišnoknjižnim postupcima.
To će, ističu u ministarstvu, omogućiti specijalizaciju sudaca, ujednačenu sudsku praksu i brže rješavanje predmeta.