Foto: Hina
PREDSJEDNICA Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak će u Gdanjsku sudjelovati na svečanosti obilježavanja 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata koju za čelnike Europske unije organizira poljski predsjednik Bronislav Komorowski, a na poluotoku Westerplatte počast vojnicima palima u borbi protiv nacizma odat će i francuski predsjednik Francois Hollande, njemački predsjednik Joachim Gauck, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, latvijski predsjednik Andris Berzins, estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves i brojni drugi šefovi država.
Na poluotoku Westerplatte, na obali Baltičkoga mora, gdje je 1. rujna 1939. bez prethodne najave njemački ratni brod "Schleswig-Holstein" otvorio vatru na poljsku vojnu bazu i tako je otpočela prva bitka europskog poprišta Drugoga svjetskog rata, poljskim braniteljima u čast podignut je golemi 25 metara visok spomenik od 236 granitnih blokova.
Drevni hanzeatski grad bremenit poviješću, Gdanjsk je 70-ih godina bio središte otpora komunističkoj vlasti a 1980. mjesto osnutka prvog nekomunističkog sindikata Solidarnost u tamošnjem brodogradilištu na čelu s Lechom Walesom.
Europski čelnici će svečanost u povodu 70. godišnjice završetka II. svjetskog rata iskoristiti i za posjet Spomeniku radnika brodogradilišta poginulih 1970. i paljenje svijeća podno spomenika.
Europski bojkot tradicionalnog okupljanja u Moskvi
Tradicionalno okupljanje svjetskih čelnika za Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom održava se u Moskvi, no parada 9. svibnja na moskovskom Crvenom trgu, na kojem se očekuje spektakl uz sudjelovanje 16.000 vojnika, 150 zrakoplova i dvjestotinjak oklopnih vozila, među kojima i najnoviji borbeni tenk Armata T-14, bit će zapamćena po europskom bojkotu i odsutnosti američkog predsjednika Baracka Obame, u znak prosvjeda protiv ruske uloge u ukrajinskom sukobu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel našla je kompromisno rješenje - neće nazočiti paradi, ali će dan poslije, 10. svibnja, položiti vijenac ispred Groba neznanog vojnika kraj Kremlja.
Taj godišnji događaj u Moskvi, podsjećaju analitičari, simbolizirao je pomirbu Istoka i Zapada, a na njemu su redovito sudjelovali američki, njemački i ostali zapadni čelnici, prisjećajući se dvadesetak milijuna Sovjeta stradalih u borbi protiv nacizma.
Europsko nepojavljivanje će, međutim, značiti da će ruski predsjednik Vladimir Putin pobjedu nad nacizmom u Velikom domovinskom ratu proslaviti u društvu nekih od najnemilosrdnijih diktatora, među kojima su, kako javljaju svjetski mediji, srednjoazijski despoti, uključujući predsjednika Uzbekistana Islama Karimova i turkmenistanskog predsjednika Gurbangulija Berdikuhamedova. Uz predsjednike Indije i Kine, JAR-a i drugih afričkih zemalja, na Crvenom trgu će se pojaviti i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.
Glasnogovornik kancelarke Merkel Steffen Seibert još je u ožujku izjavio da "s obzirom na postupanje Rusije u istočnoj Ukrajini i na Krimu, nazočnost na vojnoj paradi ne bi bila primjerena". Zbog Ukrajine se Rusija nalazi na udaru sankcija EU-a i SAD-a.
"Bojkot europskih čelnika i nesudjelovanje na Putinovoj proslavi ne čudi. Ruska diplomacija pokušala je u Moskvi okupiti što više čelnika EU-a jer im je to važno, ali su djelovali i u smjeru stvaranja pukotina, što su djelomično i uspjeli. Ovo je očekivana odluka i simbolični otpor vodećih čelnika EU-a Rusiji", izjavio je politički analitičar Vlatko Cvrtila.
Po njegovim riječima, Uniji je za sada važno da Rusija ne poduzima daljnje radikalne korake u Ukrajini, ali, kako ocjenjuje, ovaj "hladni mir" ili "zamrznuti sukob" u Ukrajini morat će ozbiljnije doći na dnevni red.
Komorowski iskoristio spor za alternativnu proslavu u Gdanjsku
Prošlogodišnji Dan pobjede Putin je proslavio raskošnim svečanostima ne samo u Moskvi već i krimskom Sevastopolju, gdje je na netom anektiranom ukrajinskom teritoriju poručio da je "pobjeda sovjetskih veterana protiv nacista bila inspiracija za rusko zauzimanje Krima".
To rusko povezivanje pobjede u II. svjetskom ratu sa sukobima u Ukrajini izazvalo je dodatnu nelagodu kod zapadnih čelnika pa je Moskva za šefove država EU-a postala sporno mjesto, što je iskoristio šef poljske države Komorowski čija je zemlja sad domaćin alternativne proslave.
Otkad je Rusija lani anektirala dio Ukrajine, napetost raste i u trima baltičkim državama koje se pribojavaju da bi mogle biti sljedeće na redu jer i u tim zemljama žive brojčano velike ruske manjine.
NATO je u ponedjeljak u Sjevernome moru započeo najveće protupodmorničke vježbe u povijesti, u koje je prvi put pozvana i neutralna Švedska.