IIF-ovo tajno izvješće: Grčki bankrot eurozonu bi koštao više od bilijun eura

GRČKI bankrot pokrenuo bi domino efekt i ostavio Španjolsku i Italiju u situaciji da trebaju vanjsku pomoć kako bi zaustavile širenje krize, a čitava eurozona bi time pretrpjela štetu veću od bilijun eura, stoji u tajnom izvješću Instituta za međunarodne financije (IIF), koji zastupa privatne vjerovnike grčkog duga.

Pregovori između privatnih kreditora i grčke vlade o zamjeni obveznica, a samim time i redukciji duga, još uvijek su u tijeku, a kreditori imaju vremena do četvrtka da se izjasne hoće li sudjelovati u zamjeni obveznica, odnosno pristati na velike gubitke. Zamjena obveznica je jedan od važnijih dijelova drugog bailouta, a njom bi privatni kreditori pristali na gubitak veći od 100 milijardi eura.

Ministar financija Evangelos Venizelos jučer je Reutersu kazao kako je zamjena obveznica najbolja ponuda koju će vjerovnici dobiti, a oni koji na to ne pristanu bit će zakonski prisiljeni to na kraju učiniti.

IIF svjesno išao na strašenje privatnih vjerovnika grčkog duga?

A tajno izvješće IIF-a iz 18. veljače, kojeg se dokopao Reuters, ide upravo u smjeru stvaranja panike koja bi privatne vjerovnike trebala nagnati da pristanu na bilo kakve gubitke, samo da se stvar već jednom zgotovi, a bankrot Grčke izbjegne.

"Postoje vrlo ozbiljne posljedice koje će proizaći iz potencijalnog grčkog bankrota. Teško je precizirati sve implikacije, ali je jasno kako će premašiti bilijun eura", stoji u izvješću IIF-a.

Gubici bi bili ogromni

Među onima koji bi najviše izgubili grčkim bankrotom je i Europska centralna banka, koja se prilično izložila riziku kupujući grčke obveznice. Navodno trenutno drži 177 milijardi eura grčkog duga, što je više od 200 posto njenog temeljnog kapitala. Osim Italija i Španjolske koje bi se odmah našle u problemima i trebale nekih 350 milijardi, pomoć bi trebali i Irska i Portugal, i to nekih 380 milijardi u narednih pet godina, procjenjuje IIF.

Naravno, bila bi nužna i nova dokapitalizacija banaka, što bi koštalo dodatnih 160 milijardi eura. Zbog svega toga, privatni kreditori se nalaze u situaciji da praktično moraju potpisati dogovor i pristati na tročetvrtinski otpis duga.