KAO i puno godina dosad, Dinamo je i ovog ljeta na pripremama uoči nove sezone negdje u Sloveniji. Ove godine izbor je pao na Brdo, gradić kraj Kranja u kojem se nalazi sjedište slovenskog nogometnog saveza (NZS). U sklopu kompleksa NZS-a nalazi se i nevjerojatni kamp koji koristi slovenska reprezentacija, a kad tamo nisu Kekovi igrači, onda se iznajmljuje drugim korisnicima.
Dinamo je tamo stigao u ponedjeljak i boravit će do 7. srpnja. U četvrtak je odigrao prijateljsku utakmicu s Koperom (2:2), a do kraja priprema igrat će protiv bugarskog CSKA 1948 i praške Sparte. Bišćanova momčad je protiv Kopera, protiv kojega je vodila 2:0 do 62. minute, igrala na jednom od tri uređena terena u kompleksu NZS-a.
Stalno se nečemu čudimo
Hrvatski se novinari čude nečemu kad god idu negdje izvan Hrvatske. Najčešće su to stadioni koji su u razvijenoj Europi, ali i zemljama poput Albanije, tekovine moderne civilizacije i nešto što postoji desetljećima. Čudimo se i kampovima koji, evo, u Sloveniji i Srbiji postoje već desetak godina, a imaju ga i u Bosni i Hercegovini, zemljama koje su na velikim turnirima imale nezapažen rezultat.
Slovenija je zadnji put na Euru bila 2000. godine, a na Svjetskom prvenstvu 2002. i 2010. godine kad je upala u grupu s Engleskom, SAD-om i Alžirom i skoro je prošla skupinu. U 2. kolu imali su Kekovi Slovenci 2:0 protiv SAD-a pa je završilo 2:2, a u odlučujućoj utakmici izgubili su od Engleza 1:0 golom Defoea.
Kad su se vratili s turnira, Slovenci su otvorili prekrasan stadion u Ljubljani koji ih je koštao 36 milijuna eura, a onda su odlučili dodatno uložiti u svoj nogomet iako nisu zaradili ni približno novca kao HNS u Rusiji i u Kataru.
Država im donirala zemljište
Slovenski nogometni savez je namaknuo novac od UEFA-e i FIFA-e, a od države je dobio golemo zemljište u Brdu za jedan euro mjesečno na koncesiju od 90 godina. Pregovori s državom trajali su dosta dugo, ali na kraju su se ipak dogovorili.
U roku od tri godine i nakon samo jednog položenog kamena temeljca vrijedni Slovenci izgradili su kompleks od kojeg zastaje dah. Nakon što prođete glavna vrata cesta vas vodi kroz šumu do velikog parkinga gdje je i zgrada NZS-a.
Oko nje se nalaze golf-tereni, a malo dalje su spomenuta tri terena s prekrasnom zgradom u kojoj su svlačionice i prostor za zagrijavanje. S druge strane potoka, koji prolazi kroz ogromno imanje, nalazi se Titova vila, a iza nje veliki hotel koji koriste momčadi uz još nekoliko zgrada popratnih sadržaja. Iza svega toga uzdižu se Alpe, a kamp se koristi 290 dana godišnje.
HNS si nakon SP-a isplatio premije
Izgradnja samoga kampa koštala je desetak milijuna eura. HNS je osvajanjem drugog mjesta u Rusiji zaradio 28 milijuna eura, što je podijelio u omjeru 60:40 u korist Saveza. Tako je HNS dobio 16.8 milijuna dolara i prvo što je napravio bilo je isplaćivanje premija članovima Izvršnog odbora od kojih je svaki dobio oko 200.000 kuna.
U financijskom izvješću za 2019. godinu stoji da je na uredski materijal i "ostale materijalne rashode" potrošeno 9.6 milijuna kuna. U prijevodu, par milijuna kuna potrošeno je na, recimo, kemijske i papir za printere.
Za treće mjesto u Kataru prošle godine HNS je zaradio 26 milijuna eura, a u sličnom omjeru kao 2018. ju je podijelio s igračima. U prijevodu, HNS je od zadnja dva SP-a zaradio dovoljno ne samo da izgradi kamp kao što ga imaju Slovenci nego i za omanji stadion.
Hrvatska za regijom kasni barem deset godina
Ipak, ne može se reći da se nešto nije pomaknulo s mrtve točke. Pet godina nakon osvajanja drugog mjesta u Rusiji ove godine je konačno dogovoreno da će se graditi kamp reprezentacije. Nakon legendarnog kamena temeljca u Tuhelju i skoro položenoga kamena temeljca na Sveticama odlučeno je da će se kamp graditi u Velikoj Gorici, na livadi blizu terena na kojima trenira Gorica.
Država je, kažu, darovala četiri milijuna eura vrijedno zemljište HNS-u i čeka se još samo papirologija pa "nekoliko desetaka milijuna eura" vrijedan kamp kreće s izgradnjom. Ona bi, prođe li sve po planu, trebala krenuti najesen i novi centar HNS-a trebao bi biti gotov 2025., više od deset godina nakon kampa u slovenskom Brdu i srpskoj Staroj Pazovi.
U međuvremenu su Slovenci renovirali i Ljudski vrt i stadione u Kopru i Celju, a Srbi izgradili nove stadione u Loznici i Leskovcu i najavljuju još tri nova. Do izgradnje Pampasa u Osijeku, u Hrvatskoj nije postojao ni stadion kao što je sarajevska Grbavica koju su vlastitim novcem renovirali navijači Želje.