Razlikuju li se "djeca iz epruvete" od one začete prirodnim putem?

MIŠEVI koji su došli na svijet zahvaljujući umjetnoj oplodnji kad odrastu ponašaju se drukčije od miševa koji su na svijet došli prirodnim putem, tvrde znanstvenici.

Glodavci iz epruvete imaju više povjerenja nego njihova prirodnim putem stvorena braća, no imaju od njih slabije pamćenje. Izrazito je teško zaključke iz istraživanja koja se provode na miševima proširiti i na ljudsku vrstu, upozorava voditelj istraživanja na miševima Richard Schultz sa Sveučilišta u Philadelphiji.

No, ti nalazi ipak otvaraju intrigantna pitanja i bilo bi potrebno pokrenuti istraživanja koja bi pokazala događa li se slično i s ljudima začetima umjetnom oplodnjom, smatra ovaj istraživač.

Na Zapadu se oko jedan posto djece rađa zahvaljujući tehnikama umjetne oplodnje. Jedna od najčešćih tehnika je oplodnja in vitro, u kojoj se jajašca oplode u epruveti, gdje se jedno vrijeme drže, a potom vraćaju u maternicu.

Računa se da diljem svijeta ima preko milijun "djece iz epruvete". No malo se toga zna o dugoročnim učincima uzgoja jajašca u epruveti. Prva beba iz epruvete, Louise Brown, rođena je prije samo 26 godina. Dosad je bilo vrlo malo pokušaja da se dugoročnije utvrdi zdravlje i ponašanje ove djece.

Istraživački tim Richarda Schultza odlučio je utvrditi postoje li isti učinci na ponašanje kod miševa rođenih uz pomoć te tehnologije.

U usporedbi sa životinjama začetima prirodnim putem, "uzgojeni" miševi bili su pokretljiviji i manje nervozni. Kod miševa iz epruvete pojavili su se i problemi s pamćenjem te su bili manje sposobni zapamtiti naučene lokacije. "Učinci su suptilni, ali važni", kaže Schultz.

Reproduktivni biolog Simon Fishel iz bolnice Park u Nottinghamu pomogao je brojnim parovima da uz pomoć tehnika umjetne oplodnje dobiju dijete. "?Nema ničeg posebnog što bi ukazivalo na to da se ova djeca ponašaju imalo drukčije", kaže on, dodajući da "ako to utječe na ljude te oni pokazuju više povjerenja, to bi zapravo moglo biti pozitivno".

Veze između umjetnih reproduktivnih tehnika i ljudskog ponašanja još su nejasne, ali poznato je da uzgajanje embrija u epruveti povećava rizik od razvoja rijetkih genetskih poremećaja. Kod djece začete in vitro vjerojatnije je, primjerice, da će se razviti Beckwith-Wiedemannov sidrom, kaže genetičar Eamonn Maher sa Sveučilišta u Birminghamu. To stanje, u kojem dolazi do povećavanja organa, pogađa jednu od 13 tisuća osoba. Kod djece začete in vitro ta je učestalost nešto veća.

Postojeći uvjeti u kojima se uzgaja oplođeno jajašce razlikuju se od klinike do klinike. U nekima se embrij implantira u maternicu nakon dva do tri dana, dok drugi čekaju još nekoliko dana i to argumentiraju tvrdnjom da će stariji embrij vjerojatnije preživjeti.