Može se činiti da je studija u suprotnosti s prijašnjim istraživanjima koja su pokazala da kronična ljutnja povisuje rizik od srčanih bolesti. Ali ta su se istraživanja isključivo usredotočila na intenzitet ljutnje ili bijesa a ne na načine na koje se uhvatiti u koštac s tom emocijom, objašnjava Patricia Mona Eng, glavna autorica studije objavljene u Psychosomatic Medicine.
Ona upozorava i na druge važne čimbenike, poput društvenog ili profesionalnog statusa muškaraca koji su sudjelovali u istraživanju.
U skupini od 23.522 muškarca između 50 i 85 godina većina su bili zubari, veterinari i stručnjaci farmaceutskih znanosti.
Oni su ispunili upitnik u kojem su morali odgovoriti na pitanje kako reagiraju na bijes. Ponuđeni odgovori su bili: izražavam ljutnju, dajem sarkastične primjedbe, lupam vratima ili radim slične stvari, svađam se s drugima, skočim na sve što me razbjesni, govorim ružne stvari, gubim strpljenje i ako mi neko ide na živce spreman sam reći kako se osjećam.
Većina muškaraca u istraživanju nije lupala vratima, ali su rekli da često pokazuju ljutnju.
Možda su muškarci koji rijetko izražavaju ljutnju i potiskuju taj osjećaj, zbog toga više izloženi riziku od srčanih bolesti i moždane kapi, rekla je Eng.