Foto: 123rf/WehearIt
Slobodno jedite da zatomite glad, a ako će omjer namirnica na vašem tanjuru u svakom obroku biti više na strani biljnih, a ne namirnica životinjskog porijekla, tada ćete zauvijek otkloniti strah od debljanja.
Naravno, valja paziti da pritom ne pretjerujete i s 3 bijele "smrti"- šećerom, soli i bijelim brašnom, no dok ćete god jesti više voća, povrća, cjelovitih žitarica i drugih namirnica biljnog porijekla, u odnosu na količinu mesa, nećete morati strahovati da ćete se udebljati.
Isto je i s mršavljenjem jer je ova poanta zapravo vrlo jednostavna - voće, povrće, sjemenke, orašasti plodovi i cjelovite žitarice namirnice su s kojima ćemo dobiti sve važne nutrijente tako da nećemo gladovati, a možemo i moramo ih jesti u većoj količini uz manje porcije mesa, a posebno mesnih prerađevina.
O tome su već rađena mnoga istraživanja sa sličnim rezultatima, a jedno od njih rađeno je i u Španjolskoj. Istraživanje je trajalo 10 godina, a u njemu je sudjelovalo 16.000 zdravih odraslih osoba s normalnom kilažom.
Rezultati su nakon 10 godina analize pokazali da je od 16.000 ljudi njih 584 na kraju postalo pretilo, a upravo su oni jeli znatno više mesa i namirnica životinjskog porijekla u odnosu na količinu voća i povrća.
Upravo je zato jako važno u današnje vrijeme razbiti mitove da su šećeri iz voća i cijela grupa namirnica koje zovemo ugljikohidrati (a povrće ih je puno), opasni za liniju. Istina je da je i voće i povrće puno kalorija, no u znatno manjoj mjeri od prerađenog mesa, industrijske hrane i loših ugljikohidrata iz kruha. Odnosno, voće i povrće nam, uz kalorije, daju i druge važne nutrijente kojih u ovim lošim namirnicama nema. Nema ih čak ni u mesu jer je za zdrav organizam važna još jedna stavka, a to su vlakna kojih meso nema.
Zaključak je vrlo jednostavan - ako će vam se dnevna prehrana bazirati na 2/3 namirnica biljnog porijekla te 1/3 mesa i namirnica životinjskog porijekla, tada se nećete morati bojati debljanja.
Doduše, to je pitanje potrebno i dodatno istražiti. Naime, većina istraživanja na sličnu temu rađena su da bi se otkrile koje namirnice najbolje pomažu smršavjeti, što je u globalu slično, no kako na debljanje mogu utjecati i drugi faktori - genetika, dob, tjelesna (ne)aktivnost, alkohol i loš stil života, tako se i ova tema mora i dodatno istražiti.